MENI

Zbog hladnog vremena trošimo više struje: Kako da uštedite 100 evra

Zbog "debelog" minusa mnogi građani prinuđeni da troše više električne energije nego obično. Štedljive sijalice spuštaju godišnji račun za struju i do 100 evra.   
suvajit / Pixabay

Nameštaj i zavese ne treba nikada da se nalaze direktno ispred radijatora. Nikako ne treba stalno držati "kipovan" prozor. Kada je prozor nagnut, neprimetno dolazi do konstantnog gubitka toplote. Da bi se zadovoljili neophodni uslovi vazdušnog, a uz očuvanje toplotnog komfora u prostoriji, preporučuje se češće i kraće provetravanje.

Veliki mraz odvlači u minus i račun za električnu energiju tokom zimskog perioda, pišu Večernje novosti.

Na prosečan trošak za struju, koji se u Srbiji kreće oko 4.000 dinara mesečno, kada "udare" niske temperature, veliki broj domaćinstava na dogrevanje uz različite grejalice, kalorifere i klima-uređaje, potroši i - dodatnih 2.000 dinara.

Stručnjaci kažu da, iako je teško uštedeti bez prethodnog ulaganja u sređivanje fasade, kupovinu novih prozora ili modernih, pametnih uređaja, ipak postoje neke "cake" kako da se na energiju potroši manje.

Jedna od značajnih pojedinačnih stavki u potrošnji električne energije svakako su sijalice, koje u domaćinstvu troše oko 10-15 odsto ukupne potrošnje kilovata, objašnjava dr Miloš Zdravković, inženjer elektrotehnike, supervizor i konsultant iz oblasti energetske efikasnosti u Srbiji i Crnoj Gori.

“Iako su štedljive sijalice u startu skuplje od običnih, usled manje potrošnje energije zapravo "čuvaju" novčanik”, kaže Zdravković.

“One troše pet puta manje energije nego slične obične sijalice, a traju osam puta duže od onih sa užarenom niti. Na primer, ako se jedna sijalica sa užarenom niti od 100 vati zameni odgovarajućom štedljivom sijalicom od 20 vati, a uz pretpostavku da je ista uključena pet sati dnevno, godišnje je moguće uštedeti oko 13 evra”, objašnjava on.

Tako, za prosečan stan koji ima najmanje sedam ili osam sijalica, moguće je godišnje uštedeti i do 100 evra.

Još jedna pogrešna pretpostavka je i da je korišćenje klima-uređaja na minusu - isplativo.

“Klima je dobar način da se prostorije dogrevaju kada je temperatura do sedam stepeni celzijusa”, objašnjava Slobodan Jerotić, energetski menadžer u Šapcu.

“Do te temperature se korišćenje uređaja više isplati od grejalice, pogotovo ako su u pitanju inverterske, kvalitetnije "klime". Ipak, malo je poznato da čak i ovi uređaji troše isto struje i ponašaju se identično kao grejalice kada je temperatura u minusu”, dodaje on.

Kao dodatan savet kako smanjiti račun i do 500 dinara mesečno, Jerotić kaže da je potrebno da se bojler postavi na temperaturu do 40 stepeni, da se frižider ili zamrzivač ne drže u prostorijama koje se greju, kao i da je optimalna temperatura za sobe 21 stepen.

Iako deluje nebitno, iz nemačke organizacije za tehničku saradnju (GIZ) kažu da nekoliko korisnih saveta, koji mogu da se primene u svakom domaćinstvu, može znatno da "sačuva" energiju.

Нема коментара:

Постави коментар